Visok holesterol – Istine i zablude holesterolu..ODLICAN ČLANAK!

Visoki holesterol
Sta je visok holesterol?



Visok holesterol je dobro poznati faktor rizika za srcane bolesti.

Sam holesterol je supstanca slicna vosku koju najvecim dijelom pravi jetra, djelimicno sluzokoza crijeva i nadbubrezne zlijezde, a ostatak dolazi iz hrane. Holesterol je esencijalna komponenta celijske membrane, a tijelo ga koristi za sintezu hormona i vitamina D.

Holesterol se do celija prebacuje putem krvotoka.

Posto je kao i ostali lipidi (masnoce) nerastvorljiv u vodi, holesterol se u krvi transportuje tako sto se veze za proteine i tako formira nova jedinjenja zvana lipoproteini.

Postoji vise vrsta lipoproteina, a dijele se na osnovu gustine. Za nas su najvazniji:

1) lipoproteini male gustine ili tzv. LDL (engl. Low-Density Lipoproteins), popularno poznati kao “los holesterol”, koji transportuje holesterol iz jetre kroz tijelo i potencijalno ga ostavlja da se talozi u krvnim sudovima.

2) lipoproteini velike gustine ili tzv. HDL (engl. High-Density Lipoproteins), “dobri holesterol”, skuplja holesterol iz krvi i isporucuje ga celijama koje ga upotrebljavaju ili ga vraca u jetru da se ponovo preradi ili izbaci iz tijela.

Ako se u krvi nalazi previse holesterola, doci ce do njegovog talozenja na zidovima arterija i to ce izazivati njihovo stvrdnjavanje (aterosklerozu). Gomilanje holesterola suzava arterije, usporavajuci ili potpuno blokirajuci tok krvi bogate kisikom prema srcu, sto se moze manifestovati kao bol u prsima. Ako je dotok krvi u srce zaustavljen zbog zapusenih arterija, moze doci do ostecenja srcanog misica – srcanog napada,

Koji su simptomi visokog holesterola?
Visok holesterol sam po sebi ne izaziva nikakve simptome, tako da nema vanjskih znakova da je povisen i da predstavlja rizik za zdravlje.

Sta uzrokuje povisen holesterol?
Pretpostavlja se da je tendencija prema visokom holesterolu nasljedna, mada dijeta takodje ima uticaja. Ostali faktori koji mogu da uticu su gojaznost i fizicka neaktivnost.




Velika je vjerovatnoca da se holesterol povecava sa godinama. Zene prije menopauze su sklonije da imaju niza mjerenja nego muskarci istih godina, mada se to poslije menopauze uglavnom mijenja i LDL nivo kod zena ce se povecati.

Postoji velika polemika da li je visoki holesterol sam po sebi uzrok srcanih bolesti (hipoteza lipida) ili je simptom upalnog stanja koje je, u stvari, istinski uzrok srcanih bolesti (hipoteza inflamacije). Prema ovoj drugoj teoriji, hronicno prisustvo inflamacije izaziva male ozljede na zidovima krvnih sudova; tijelo salje LDL da zacijeli ove lezije, ali se on vremenom prekomjerno nakupi i oksidira, izazivajuci zacepljenja. Iz ove perspektive, najbolji nacin da se umanji rizik od kardiovaskularnih bolesti je da se smanjuje inflamacija u tijelu, a ne LDL.

Ove teorije se ne iskljucuju medjusobno, i obje su donekle istinite.

Kako se dijagnosticira visok holesterol?
Nivo holesterola u krvi se mjeri pomocu analize krvi, 9 do 12 sati nakon zadnjeg obroka. Rezultat ce pokazati ukupni holesterol, LDL, HDL i broj triglicerida koji su najcesca vrsta masnoce u tijelu. Neki doktori zahtijevaju i testove za velicinu i broj LDL cestica.

Kakav je konvencionalni nacin lijecenja visokog holesterola?
Tretman visokog holesterola obicno zapocinje sa promjenama u nacinu zivota koje ce voditi u pravcu njegovog snizavanja. Ovo znaci gubljenje viska tezine ako je u pitanju gojazna osoba i promjene u nacinu ishrane sa naglaskom na svjeze voce i povrce, ribu, posebno losos, skusa, haringa, crni bakalar koje sadrze omega-3 masne kiseline i dobre su za srce.

Ako ove promjene ne budu imale uticaja, ili ako niste u stanju da ih primijenite, doktor ce vjerovatno prepisati lijekove za snizavanje holesterola kao sto su statini, zatim inaktivatori zucne kiseline, nikotinska kiselina, zatim lijekovi zvani fibrati i lijek Ezetimibe koji snizava LDL blokiranjem apsorpcije holesterola u crijevima.

Kakvu terapiju za visok holesterol preporucuje doktor Veil?
Izgubite visak tezine. Cak i mala razlika u tezini moze imati uticaja.

Smanjite kolicinu secera i brasna u ishrani. Nedavna istrazivanja pokazuju da je secer – bilo u formi bijelog secera ili visoko -fruktoznog kukuruznog sirupa koji se dodaje velikom broju prehrambenih proizvoda – vjerovatno veci uzrocnik srcanih bolesti nego sto je to ishrana bogata zasicenim mastima! Ovo sugerise da hipoteza inflamacije moze da ima vecu opravdanost nego konvencionalna hipoteza o lipidima, iako je debata daleko od zavrsene. Dr

Veil kao generalno pravilo savjetuje protiv ishrane bogate secerima, pogotovo zasladjena gazirana pica i visoko preradjene tzv. “snack” namirnice koje mogu izazvati rapidne uspone i padove u seceru u krvi. Rezultat svega je pretjerano jedenje, gojaznost i srcane bolesti.

Izbjegavajte trans-masti. Ove masti ostecuju srce i mogu da reduciraju HDL (dobri) holesterol, a dizu nivo LDL (loseg) holesterola. Informacija da li su trans-masti prisutne u hrani obicno se nalazi na naljepnici sa listom sastojaka kao “djelimicno hidrogenizirano ulje”. Trans-masti se nalaze u mnogim vrstama margarina i u vecini visoko-procesiranih prehrambenih proizvoda kao sto je cips, krekeri i keksi i u uljima koja se koriste za przenje pomfrita, krofni (americki donut) i kokica u kinima.

Vjezbajte.

Nemojte pusiti. Pusenje samo po sebi je faktor rizika za srcane bolesti, a smanjuje i HDL holesterol.

Opustite se. Emocionalni stres moze podstaci tijelo da otpusta masnocu u krvotok dizuci nivo holesterola. Suzbijajte stres provodeci dnevne vjezbe disanja i ostale opustajuce tehnike kao sto je joga, meditacija, tai chi i sl.
Ishrana i dodaci ishrani
Svaki dan pojedite malo kostunjavog voca. Izaberite bademe, orahe, pikane ili indijske orahe. Svi oni sadrze mono-nezasicene kiseline koje su dobre za srce.

Redovno koristite svjezi bijeli luk. Za bijeli luk se odavno zna da snizava i holesterol i krvni pritisak. Koristite par cesnjeva dnevno sirovog ili lagano skuvanog.

Svakodnevno pijte zeleni caj. Zeleni caj sadrzi antioksidante koji pomazu snizavanju holesterola i prevenciji njegove oksidacije u krvi.

Jedite dovoljno hrane koja sadrzi rastvorljiva vlakna. Mahunarke i leca, jabuke, citrusi, ovsena kasa, jecam, grasak, mrkva i mljeveno sjeme lana – svi su dobri izvori rastvorljivih vlakana koja uspjesno djeluju na snizavanje holesterola.

Ogranicite preradjene ugljicne hidrate. To znaci: hljeb, tjesteninu, kekse, kolace, krekere, dizana tijesta, chips, soda pica.

Uzimajte koenzim Q10 (CoQ10) Ovaj mocni antioksidant pomaze srcu tako sto sprecava oksidaciju LDL holesterola i ponovo ozivljava mitohondrije u celijama srca gdje se odigrava metabolizam energije. CoQ10 moze pomoci kod snizavanja krvnog pritiska.

Uzimajte riblje ulje. Riblje ulje sadrzi bogatstvo esencijalnih omega-3 masnih kiselina za koje je dokazano da snizavaju trigliceride , minimiziraju inflamaciju i podizu nivo HDL (dobrog) holesterola.

izvor:telegraf