Sve što trebam znati o GIHT-u i prehrani kod ovog arthritisa!

Giht (ulozi) je poremećaj obilježen iznenadnim, povratnim napadajima vrlo bolnog artritisa uzrokovanog taloženjem kristala mononatrijeva urata, koji se nakuplja u zglobovima zbog nenormalno visokih vrijednosti mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija.) Nakon nekoliko napadaja upala zgloba postaje kronična, a zglob se deformira. U 20% ljudi koji imaju giht javljaju se bubrežni kamenci.




Normalno je nešto mokraćne kiseline―nusproizvoda raspadanja stanica―prisutno u krvi jer u tijelu neprestano propadaju neke stanice i stvaraju se druge i jer uobičajena hrana sadrži preteče mokraćne kiseline. Kad bubrezi ne mogu izlučiti mokraćnu kiselinu njena se razina u krvi povećava. Velike količine mokraćne kiseline u krvi mogu se pojaviti u ljudi koji imaju nasljedne abnormalnosti enzima koji sudjeluju u metabolizmu mokraćne kiseline ili u bolestima, kao što su maligne bolesti krvi, u kojima se stanice brzo množe, ali i raspadaju. Neke bubrežne bolesti i određeni lijekovi mogu smanjiti sposobnost bubrega za izlučivanje mokraćne kiseline.


Simptomi

Napadaji gihta (akutni artritis uloga) javljaju se bez upozorenja. Mogu biti potaknuti manjim ozljedama, kirurškim zahvatima, pijenjem velike količine alkohola ili jedenjem velike količine hrane bogate bjelančevinama, slabošću, emocionalnim stresom ili bolešću. Tipično je da se jaka bol javlja iznenada u jednom ili više zglobova, obično noću; bol se pojačava i često je mučna. Zglob otiče, a koža iznad zgloba postaje crvena ili ljubičasta, napeta, sjajna i topla. Dodirivanje kože iznad zgloba može biti iznimno bolno.




Bolest najčešće pogađa zglob na bazi palca noge uzrokujući stanje zvano podagra (nožna kostobolja). Ali također su često zahvaćeni svod stopala, gležanj, koljeno, ručni zglob i lakat. Kristali nastaju u perifernim zglobovima jer su hladniji od zglobova u središnjem dijelu trupa, a urati se lakše talože pri nižim temperaturama. Kristali također nastaju u uhu i drugim relativno hladnijim tkivima. Suprotno ovome, giht je rijedak u kralješnici, natkoljenici ili ramenu.

Drugi simptomi akutnog artritisa uloga mogu biti vrućica, tresavica, opće loše osjećanje i ubrzan rad srca (tahikardija). Ulozi imaju ozbiljniji tijek u osoba koje razvijaju prve simptome bolesti prije 30. godine života. Giht obično pogađa muškarce srednjih godina i žene nakon menopauze.

Prvih nekoliko napadaja obično pogađa samo jedan zglob i traje nekoliko dana. Simptomi postupno nestaju, funkcija zgloba se vraća i nema simptoma bolesti do sljedećeg napadaja. Međutim, kako bolest napreduje neliječeni napadaji postaju duži, javljaju se češće i pogađaju nekoliko zglobova. Zahvaćeni zglobovi mogu se trajno oštetiti.

Mogu se razviti teški kronični ulozi koji dovode do deformiteta. Kristali urata se neprekidno talože u zglobovima i tetivama uzrokujući oštećenja koja postupno smanjuju pokretljivost zgloba. Tvrde izbočine kristala urata (tofi) se talože ispod kože oko zgloba. Tofi mogu nastati i u bubrezima i drugim organima, ispod kože uha i oko lakta. Ako se ne liječe tofi na šakama i stopalima mogu se otvoriti i izlučiti kristale bijele poput krede.

Kakva je učestalost pojave gihta

Učestalost pojave gihta u svijetu je različita. Smatra se da danas u Europi od ove bolesti boluje 0,4 % pučanstva, a u SAD-u oko 0,5 %. Najviše pogođeni narod ovom vrstom bolesti jesu novozelandski Maori koji obolijevaju čak do 10 %.

Na učestalost pojave uloga utječu pored nasljednih čimbenika zasigurno navike i način prehrane. U prilog tome govori i činjenica o gotovo potpunom nestanku ove bolesti tijekom I. i II. svjetskog rata kada je prehrana bila vrlo siromašna proteinima i purinima. Kada se nakon rata prehrana normalizirala učestalost pojave ove bolesti vratila se na svoje prijeratne vrijednosti.

Kod nas je giht najčešći u Dalmaciji, na otocima i priobalnom području. Muškarci obolijevaju i do devet puta više u odnosu na žene. Nadalje, kod muškaraca se ova bolest očituje ranije nego kod žena. Oni najčešće obolijevaju nakon 35. godine života. Žene najčešće bivaju pogođene ovom bolešću negdje tijekom razdoblja menopauze.

Danas se liječenje ove bolesti vrlo uspješno provodi terapijom lijekovima. Ali u slučaju ove bolesti važna je i pravilna prehrana, koja uvelike može doprinijeti uspješnom smirivanju bolesti i napada te poboljšati učinkovitost terapije lijekovima.

Prehrana kod bolesti zglobova (gihta)

U prehrani treba dati prednost namirnicama koje se mogu jesti svježe, bez dodatne pripreme. Prilikom pripreme hrane treba paziti na to da jelo pripremamo što brže, sa što manje kuhanja. Uputno je pripremati jelo na žaru, roštilj ili teflonskoj tavi, kuhati u malo vode ili na pari.

Koje namirnice jesti, a koje izbjegavati

Žitarice – kruh i tijesta svih vrsta, pri tom prednost imaju oni proizvodi od žita koji su priređeni bez dodatka kvasca i od onih žitarica koje sadrže gotovo minimalno purina. Nešto više purina sadrže raženi i pšenični kruh.

Mlijeko i mliječni proizvodi
 – mlijeko, fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, kiselo mlijeko, acidofilno mlijeko, kefir), sir od nemasnog mlijeka (bijeli sirevi i svježi sir).

Meso i iznutrice, riba – u slučaju akutnog napada gihta zabranjena je svaka upotreba mesa i mesnih proizvoda, kao i konzumiranje iznutrica (jetra, bubreg, srce, pluća), jake juhe do mesa i kosti, te riblje juhe. U danima kada se ne javljaju akutni napadi, kod kroničnih slučajeva manje se količine mesa mogu uzimati do tri puta tjedno. Uputno je tada koristiti teletinu, pureće i pileće bijelo meso, ribu, uz pažljivi način pripreme. Sve to mora obavezno biti pripremljeno uz malo masnoće, na žaru ili teflonu ili na pari. Dobro je na tako pripremljeno jelo dodati na kraju po koju žličicu visoko vrijednog maslinovog ulja (kvaliteta extra vergine). Isto vrijedi za ribu i morske plodove, ali je uputno izbjegavati školjkaše i mekušce. Nikako se ne smiju u prehrani koristiti (posebno tijekom akutnih napada): mozak, timusna žlijezda, mliječne žlijezde i riblja jajašca (ikra).

Jaja – mogu se koristiti u prehrani, ali najviše do dva jaja tjedno.

Povrće – dozvoljena je upotreba svih vrsta povrća uz umjereno korištenje onih vrsta koje u sebi sadrže odgovarajuću količinu purina, a to su: špinat, gljive, grah, cvjetača, grašak, šparoge, leća. Preporuča se korištenje buče, te krumpira kao priloga jelima. Krumpir je bolje kuhati u ljusci ili na pari, te peći uz minimalno masnoća. Prženi se krumpir nikako ne preporučuje zbog izrazite količine masnoća. Kao dodatak povrću pripremljenom “na lešo”, može se na gotovo jelo usitniti češnjak i svježi peršin.

Juhe od povrća (variva) – moraju se pripremati brzo, s malo kuhanja. Usitnjeno povrće treba staviti na malo usitnjenog crvenog luka i pirjati kratko u vlastitoj vodi. Nakon par minuta dodati tople vode onoliko koliko želimo da nam juha bude gusta. Ostavimo da kuha oko pola sata na laganoj vatri. Na kraju dodamo sitno usitnjenu blitvu i nakon pet minuta izvadimo sa vatre. Prije posluživanja na gotovo jelo stavimo žličicu maslinovog ulja. U takve juhe dobro je dodati namirnice koje djeluju dijetoterapijski u ovakvim slučajevima bolesti, a to su:

Proso
 – namirnica izrazito bazičnog karaktera poznata po svom blagotvornom djelovanju na izlučivanje mokraće, te je odličan lijek protiv taloženja štetnih tvari kod reumatizma i kostobolje;

Ječam – dodan u juhe od povrća idealna je namirnica za one osobe koje su sklone debljanju i koje pate od povećane vrijednosti kolesterola u krvi. Ječmeno brašno izmiješano s octom bez kuhanja lijek je kod reumatizma;

Zob
 – redovitim korištenjem zobi u prehrani mogu se ublažiti upalni procesi u zglobovima i vezivnom tkivu;

Pšenica – uklanja smetnje u radu želuca i crijeva, a time i posljedice koje se očituju na zglobovima.

Posebno treba paziti na:

Masti – treba svesti na najmanju moguću mjeru jer se kod ovih bolesnika svakako mora spriječiti pojava pretilnosti, a osim toga masti usporavaju probavu i izlučivanje mokraćne kiseline.

Voće – može se koristiti sve voće, prednost ima ono voće koje se može ocijediti u sok.

Napitci – umjereno se dozvoljava upotreba čaja, kave i kakaa. Alkoholna pića se moraju izbjegavati jer utječu na nastanak laktata (mliječne kiseline) koja zakiseljuje dodatno organizam, a to može predstavljati dodatnu komplikaciju kod bolesti zglobova.

Kvasac – mora se izbjegavati u svim oblicima.

izvor:telegraf